Poruke ili misli misionara

 

DROGA - NEPRIJATELJ ŽIVOTA

Tko to još nije susreo mlade ljude koji izgledaju tako nemoćni: na pragu mladosti ,a u staračkoj klecavosti; neuredne vanjštine i odbojnog zadaha,prljave odjeće, a još gore kose, blijeda i iscrpljena lica i upalih očiju, gdje je smrt preuzela vodstvo i ne želi ostaviti životu bilo kakve šanse.

Da je ta pojava vrlo opasna, upozorio je papa kad je 1997. povjerio Papinskom vijeću za postoral zdravstvenog osoblja da toj pojavi posveti posebnu pozornost.

Predstojnik Papinskog vijeća za postoral zdravstvenog osoblja, nadbiskup Jose Lozano Barragan, predstavio je 4.prosinca 2001. godine dokument – priručnik o »Crkvi, drogi i ovisnosti o opojnim sredstvima«, u kojem se iznose neke smjernice u pastoralnoj djelatnosti za ovisnike.U tom dokumentu nalazimo najprije mišljenje pape Ivana Pavla II.o pojavi droge, zatim o raznim vrstama droge i ovisnosti, te razmišljanja o slobodi, o osjećaju uživanja i sreće. Obrađuju se i pitanja odgoja, pastoralnih pothvata i načina za sprečavanje tog velikog zla u svijetu.

Radi se o milijunima ljudi koji ne mogu voditi prirodni život koji im je Bog dao. Taj dokument donosi kako 8 milijuna uživa heroin(bijeli prah iz morfina ili deacetil-morfin,diamorfin), l3 milijuna kokain (bijeli,pahuljasti,kristalni prašak od lišća grmolike koke),a 30 milijuna sintetičke droge (tj. opojna sredstva stvorena kemijskim putem).

Što znači riječ droga?

Sama riječ droga dolazi od francuske riječi »drogue«, a označava osušeni dio biljke za lijekove. Danas je to pojam koji označava sva opojna sredstva ili narkotike (grčki »narkoein« znači uspavati).

Narkotici su omamljujuća sredstva,najčešće biljnog podrijetla ili sintetski spojevi. Svojim djelovanjem na središnji živčani sustav ublažuju bolove (analgezija),izazivaju osjećaj lagodnosti (euforija) dubok san i otupljenje svih osjetila. U jačoj koncentraciji paraliziraju središte za disanje i ostala životna središta.

Način uzimanja droge

Droge se mogu uzimati na različite načine: u obliku tableta ,kao što su umirujuća sredstva i sredstva za spavanje (kodein, barbiturati, benzodiazepin), kao injekcija (morfij), putem klizme (avertin), inhalacijom (kloroform,eter,dušikov oksidul,trikloretilen), šmrkanjem (kokain ), pušenjem (hašiša – smole indijske konoplje, marihuane –sušene i sitno nasjeckane indijske konoplje, opijum od makova soka, list asteki - salvie, korijenje iboge,sjemenje woodrose, grančice efedre i pedikularije, i neke psihoaktivne gljive), žvakanjem (lišće koke), pićem (alkohol) itd.

Droge najčešće u upotrebi

Dovoljno je proći parkovima, zaći u diskoklubove, kafiće i okupljališta i zabavišta mladih da bi primjetio djelovanje »exctasy« i osjetio miris konoplje. Od šezdesetih godina, na zabavama mladih, osim konoplje i gljiva prisutne su i prirodne droge woodrose,salvia,iboga i dr.

Danas najraširenija droga među mladima je pušenje »trave« tj. marihuane ili hašiša. Marihuana je mješavina isjeckanog lišća i cvjetova indijske konoplje koja se zavije u oblik cigarete,a zovu je »joint«.Da je ne smatraju tako opasnom i jakom drogom, pokazuju to i neke države kao što su Nizozemska i Švicarska, koje su promijenile zakon. Tako odsad se mogu nabaviti u trgovinama i uživati te »trave« nekažnjeno. U Švicarskoj u jednom gradu od 50.000 stanovnika kao što je Biel ima 27 trgovina gdje se mogu kupiti razna opojna sredstva tzv. »trave« za pušenje.

Iako pušenje »trave«(marihuane) ne mora dovesti do ovisnosti, ipak činjenica je da je veliki broj ovisnika započeo s »travom«, a završio s najtežim drogama ubrizgavanja u vene.Ispočetka mlada osoba uzima »travu« prigodimice: na zabavama, u diskotekama. Promjene u ponašanju neće biti upadljive. Ali poslije nekoliko mjeseci, nastavi li uzimati 3-4 puta tjedno, tad se već primjećuje povlačenje u sebe,izbjegavanje starog društva, depresija,slušanje glazbe satima,premorenost, bezobzirnost, netrpeljivost prema članovima obitelji. U školi su izostanci i lijenost. Nema zanimanja za sport, a nastaju promjene u jelu i spavanju. Tako se polako otvaraju vrata za uzimanje težih droga i stvaranja puta za ovisnost, odnosno propast mladog života.

Teške posljedice droge

Višekratne upotrebe droga stvaraju teške posljedice na tijelu i na duši. Tjelesne posljedice su: smanjena obrambena i radna sposobnost tijela (od opijata , kokaina i amfetamina),upala jetre –hepatitis, od opijata, kronični bronhitis i rak na plućima od kanabisa, poremećaji spavanja od amfetamina, oštećenja mozga,jetre,želudca i srca od alkohola, vrtoglavica, začepljenje od umirujućih sredstava (trankvilizatora), poremećaji ravnoteže i govorne smetnje od barbiturata, itd.

Psihičke posljedice se vide u promjeni osobe: ravnodušnost, nezainteresiranost, gubitak snage i uspješnosti. Osoba je postala ovisna i nastaju promjene ličnosti, a ponekad i kronične psihoze. Opasna navika ili ovisnost o opojnim sredstvima može biti duševna ili duševna i tjelesna.

Duševna i tjelesna ovisnost nastaje pri trajnoj upotrebi opijata (opijum, heroin, metadon, morfij), barbiturata, alkohola i nikotina,samo kod nekih. Psihička ovisnost nastaje pri uzimanju kokaina, kanabisa (hašiš, marihuana, ulje hašiša), halucinogenih tvari ( LSD), amfetamini ( za povećanje kondicije, doping), nikotin i umirujuća sredstva kao što su derivati karbinola, difenilmetana i benzodiazepini( valium). Duševna ili psihička ovisnost se očituje u snažnoj želji ili u nekoj vrsti prisile za uzimanjem opojnih tvari ( supstanci) ili alkohola. Te tvari zarobljuju središnji živčani sustav. On traži povremeno ili stalno uzimanje tih tvari o kojima ovisi.

U trenutku napada,ovisnik je spreman sve učiniti, samo da dođe do droge. Za njega više ne vrijede nikakva moralna načela.Nastupa poremećaj ličnosti koji omalovažava socijalne norme. To je stanje bez odgovornosti i s nasilničkim ponašanjem.Prevrtljivo, nestabilno raspoloženje ili emocionalna labilnost dovodi u sukob sa svima oko sebe. Nekontrolirani porivi dovode do opasnog ponašanja.

Do čega sve može dovesti ovisnost o drogama, govori i događaj jedne ovisnice od 27 godina. Sama je rodila u jednom WC-u u Zürichu. Bacila je dijete kroz prozor u jednu garažu.(»Facts« 46/2001.) Nažalost, nije to jedini slučaj takve naravi. Često nas tisak izvještava o sličnim stranputicama ili kako je ovisnik uzeo veću dozu droge i prekinuo svoj mladi život.

 Vrlo često mladi ljudi plaćaju račune svojih loših roditelja. Njihova ovisnost i stranputice su plod bježanja iz obiteljskog nereda. Roditelji koji se svađaju pred djetetom, stvaraju rane u njegovoj duši. Te rane se produbljuju, ako roditelji nemaju vremena za dijete. Postaju neizlječive kad otac ili majka nemaju ljubavi za svoje dijete. A onda taj mladi patnički život traži nadoknadu izvan obitelji.

Duša mu postaje prljava jer je ulica uvijek prljava. Izgubi životni smisao jer luta u suvremenom uživalačkom besmislu. Na kraju se pitamo, tko je odgovoran? Svi smo odgovorni: od roditelja i prijatelja do države i učitelja.

    Piše fra Ante Pranjić